Sve iz daleka izgleda drugačije....
Neki ljudi ponekad žele postati malo agresivni.... pa onda žele biti nešto što nisu... onda ih to drži neko vrijeme... a nemaju petlje postati stvarno agresivni... sve ostaje na nekim riječima.... Samo rijetki se stvarno usude...
Onda se ljudima dogodi nešto... nešto gdje doslovno vrijedi ona stara poslovica... što te ne ubije ojača te...ponekad ti se stvari u životu moraju dogoditi i jedino što možeš napraviti je prihvatiti ih...
Ponekad, (ovih dana u mom slučaju).... se osjećam tako izgubljeno... tako uništeno.... gušim se i izgleda kao da nema izlaza... onda kasnije je sve manje takvih trenutaka i dolaze neki realni trenuci... u kojima normalno razmišljam... u kojima vidim svoje roditelje.. sestre... u kojima vidim svoje prijatelje.Tada vidim neke stvari... koje nisi vidjela u onom tjeskobnom raspoloženju... kao kada se razvedri poslije oblačnog vremena....
Realno gledam ovaj svijet... i što se dogodilo... dogodilo se... ne mrzim nikoga,kada pomislim na mržnju-duboko udahnem i poželim tada nešto drugo.... poželim usrećiti druge, ljude oko sebe... makar nekim sitnicama... želim vidjeti radost na njihovim licima.. mislim da će me to izvući iz tužnog raspoloženja..nekako se nadam da ću nekim dobrim djelima dobiti dodatne bodove.... i da će biti bolje. Ja vjerujem-da se dobro dobrim vraća....
Neki ljudi ponekad žele postati malo agresivni.... pa onda žele biti nešto što nisu... onda ih to drži neko vrijeme... a nemaju petlje postati stvarno agresivni... sve ostaje na nekim riječima.... Samo rijetki se stvarno usude...
Onda se ljudima dogodi nešto... nešto gdje doslovno vrijedi ona stara poslovica... što te ne ubije ojača te...ponekad ti se stvari u životu moraju dogoditi i jedino što možeš napraviti je prihvatiti ih...
Ponekad, (ovih dana u mom slučaju).... se osjećam tako izgubljeno... tako uništeno.... gušim se i izgleda kao da nema izlaza... onda kasnije je sve manje takvih trenutaka i dolaze neki realni trenuci... u kojima normalno razmišljam... u kojima vidim svoje roditelje.. sestre... u kojima vidim svoje prijatelje.Tada vidim neke stvari... koje nisi vidjela u onom tjeskobnom raspoloženju... kao kada se razvedri poslije oblačnog vremena....
Realno gledam ovaj svijet... i što se dogodilo... dogodilo se... ne mrzim nikoga,kada pomislim na mržnju-duboko udahnem i poželim tada nešto drugo.... poželim usrećiti druge, ljude oko sebe... makar nekim sitnicama... želim vidjeti radost na njihovim licima.. mislim da će me to izvući iz tužnog raspoloženja..nekako se nadam da ću nekim dobrim djelima dobiti dodatne bodove.... i da će biti bolje. Ja vjerujem-da se dobro dobrim vraća....
Nema komentara:
Objavi komentar